BASNE

Basna je vrsta kraće priče u prozi ili stihu u kojoj su likovi personificirane životinje, biljke, stvari, pojave… Kompozicijski se obično sastoji od dva dijela: fabule (priče) i pouke (moralne lekcije ili univerzalne istine).

Fabula se obično sastoji od dijaloga između dva do tri lika iz čijih riječi i postupaka proizlazi pouka.

Likovi su bezlični, tj. pojavljuju se bez vlastitih imena, pod općim nazivima (vuk, lav, hrast, starac, zvijezda, vjetar) jer su nositelji općih osobina, bez ikakve individualnosti predstavljaju određene tipove ljudi. Npr. lav je moćnik i tiranin, lisica lukavac i licemjer, ovca jednostavan i nevin čovjek, magarac glupan itd.

Ti tipovi imaju svoju podlogu obično u prirodnim osobinama životinja ili biljaka (lisica je doista lukava, hrast čvrst) ili u osobinama koje im ljudi pridaju (glup kao magarac).
Zbog kratkoće basne se čine jednostavnima, ali zapravo su vrlo složene jer nose apstraktnu ideju izrečenu u malo riječi.

Kao lektirno djelo, basne se javljaju u 3. razredu osnovne škole iako ih zbog kratkoće i jednostavnih dijaloga koristimo čak i u vrtiću. Ipak, da bi djeca mogla razumjeti kompleksnost basni, predlažemo da u razredu s učenicima napravimo nekoliko  aktivnosti.

OGA3K50

 • Dramatizacija – razumijevanje likova u basnama

1. Razgovarajmo s učenicima o životinjama: Zašto se kaže da je lisica lukava? Kakva je narav lisice (kako se kreće, kako se hrani, kako lovi itd.)?  Što znamo o njihovom ponašanju, kretanju, glasanju i sl. Ove informacije možemo doznati čitajući enciklopedijske članke namijenjene djeci. Tek nakon ovih spoznaja djeca će moći lakše razumjeti ulogu lisice (i drugih životinja) u basnama.

2. Učenike zamolimo da nam određene životinje pokažu pokretom. Djeca će zasigurno životinje pokazivati pretjeranim glasanjem (npr. u prikazu lava će rikati, hodati na sve četiri i sl.).

3. Nakon što se malo izmore, razgovarajmo s učenicima o našoj percepciji ovih životinja. Na primjer, lav je „kralj životinja”, snažan i elegantan. Potičemo djecu da ovoga puta pokažu životinju samo držanjem tijela i kretanjem u prostoru.

Na primjer, lav se kreće polako i ponosito, medvjed je velik i pomalo trom, zec plašljiv, kratkih i brzih koraka, a lisica se kreće pažljivo, skriva se pred psima i lovcima kako bi došla do svojega plijena (stoga se i njezino kretanje može prikazati tako da se dijete pogne i šulja). Primijetit ćete da će učenici ovoga puta automatski ispraviti držanje i podići glavu kada glume lava, a saviti leđa i spustiti glavu prilikom oponašanja lisice.

4. Nakon ove vježbe zatražimo od njih da odglume nekoliko situacija. Na primjer: Pokaži kako izgleda osoba koja se nečega plaši / nešto planira, smišlja / upravo je doživjela veliku pobjedu i s ponosom ulazi u razred

Ovim se dramatizacijama može povući paralela između našeg doživljaja određenih životinja i osobina koje im se pridijevaju u basnama. Naime, učenici će primjetiti poveznicu između njihova prikaza npr. lava i osobe koja je ponosna; prikaza lisice i osobe koja nešto “smišlja”, šulja se i sl.

OGA3K50

• Od basne do igrokaza

S obzirom da su kratke i obično s manjim brojem likova, Ezopove basne se vrlo lako mogu preraditi u igrokaze jednočinke. Nakon što učenici dorade tekst, uvježbaju dijaloge likova i sl., igrokaze mogu izvesti uz pomoć štapnih, stolnih ili prstnih lutkica.

 

OGA3K50

• Od basne do fotomontaže

Učenike zamolimo da odrede koja je njihova najveća vrlina i koja je njihova mana. Zatim ih tražimo da se dosjete životinja za koje misle da imaju jednu od tih osobina (npr. vrijedan – pčela; voli spavati – medvjed i sl.).

Učenici pišu tvrdnje prema primjeru: Odabrala sam pijetla jer je moja vrlina ta da se ljudi mogu u svakoj prilici osloniti na mene, a tu vrlinu predstavlja pijetao koji svojim kukurikanjem nikada ne zaboravi probuditi i najaviti jutro. Moja je mana da volim puno spavati, baš kao medo. 

U novinama i časopisima tražimo fotografije ovih životinja, a učenici zatim rade fotomontažu/kolaž od ovih slika, ili od slika i svoje fotografije, što može rezultirati vrlo šaljivim i zanimljivim uradcima.

Pripazite da njihova djela ne budu samo „lijepljenje” slike na sliku. Neka pripaze na kompoziciju, poigraju se bojama i prisjete se ostalih stvari koje su ranije naučili na likovnoj kulturi.

OGA3K50

• Snimanje audiobasni

Nakon što učenici bolje upoznaju basne, možemo se okušati u stvaranju naših basni. Učenicima možemo zadati da napišu basne – dijaloge među životinjama određenih staništa, npr. šumskim, morskim ili livadnim životinjama. Njihove uratke možemo i snimiti i tako napraviti svoju zvučnu slikovnicu.

Sve što nam je potrebno su:
– mikrofon kojim ćemo djecu snimati (možemo i mobitelom)
– besplatni program za obradu zvuka, npr. Audacity
– dodatne zvukove (zujanja, pljeska, kiše, vjetra i sl.) možemo skinuti s brojnih besplatnih internetskih stranica.

Primjer zvučne basne:

Snimite djecu kako po ulogama čitaju svoje uratke (basnu, bajku ili bilo koje književno djelo) i poslije montirajte zvuk tako da dobijete zvučnu slikovnicu (možete dodati i glazbenu podlogu ili slikovnicu obogatiti različitim zvukovima). Naravno, i učenici mogu sudjelovati u montaži.

Snimanje, a poslije i slušanje vlastitoga govora može biti vrlo blagodatno za djecu – djeca mogu čuti, a zatim i korigirati dinamiku govora, obratiti pažnju na pravilno izražavanje i naglašavanje i sl.

Upute o snimanju zvučnih priča možete pronaći ovdje.

Leave a Reply